hrvengdeithurussloslkczplcz

Otok Rab

četri zvonika|Lopar.com.hrOtok Rab smješten je na sjeveru Jadranskog mora kao dio Kvarnerskog arhipelaga. Na otoku je smješteno 7 mjesta: Lopar, Barbat, Banjol, Palit, Kampor, Mundanije i Supetarska Draga te samog grada Raba.
Na Rabu živi približno 9 000 stanovnika koji se bave turizmom, poljodjelstvom,ribarstvom i stočarstvom. Mještani se organiziranim turizmom bave već više od 110 godina.
Zaštitnik otoka Raba je sv. Kristofor koji je prema staroj legendi nekoliko puta spasio otok od osvajanja svojim čudotvornim moćima te se i danas slavi njegov dan. Otok je poluotok rab|Lopar.com.hrpoznat i po Rapskoj fjeri koju svake godine pohode deseci tisuća turista. Tijekom boravka na Rabu možete vidjeti i nastup Rapskih samostreličara, koji su obnovili tradiciju gađanja samostrelom, na radost gostiju i otočana.Stari grad Rab je prepoznatljiv po svoja četiri zvonika te srednjovjekovnim uličicama i crkvama. Također ga nazivaju i „Malom Venecijom“ zbog očuvanosti kulturno povijesne jezgre. Turisti su počeli pohoditi Rab pred više od dva stoljeća, dok se organiziranim turizmom stanovništvo počinje baviti pred oko 130 godina. Rab je osvojio brojne nagrade među kojima se izdvajaju: 2004. Rab najbolja turistička destinacija u Hrvatskoj, 2005. viceprvak turizma, te  srebrni cvijet Europe, kao jedna od najuređenijih i najpoželjnijih evropskih destinacija uopće. Rabljani se osobito ponose dvjema plavim zastavama na plažama Lopar – Crnika i Suha Punta. Ugodna klima omogućila je razvoj turizma na otoku. Otok Rab ima mediteransku klimu čija je glavna značajka toplo ljeto i blaga zima. Broj sunčanih sati iznosi prosječno 2 497 sati godišnje. Prosječna temperatura zraka ljeti je 26°C, a prosječna temperatura mora od svibnja do listopada je preko 20°C.

rapska fjera|Lopar.com.hrSvakako vrijedi posjetiti „Rapsku fjeru“ kojom Rabljani svojim gostima predstavljaju svoju bogatu i slavnu prošlost. Za vrijeme te manifestacije vrijeme se vrati u srednji vijek te se gostima pruža nezaboravan doživljaj povijesti i prikazuju im se brojni stari zanati. Program Rapske fjere je ustaljen i traje tri dana. Prve večeri je svečano otvaranje, druge večeri je ribarska večer te se pripremaju mnogobrojni riblji specijaliteti, a treće večeri se održava viteški turnir. Nadamo se da ćete posjetiti ovu nadasve posebnu i originalnu manifestaciju.

GEOGRAFSKI POLOŽAJ :

Karta raba velika|Lopar.com.hrOtok Rab smješten je u kvarnerskoj otočnoj skupini između 44° 41' i 44° 51' sjeverne zemljopisne širine i 14° 53' istočne zemljopisne širine. Otok je dužine 22 kilometra od rta Glavina na jugoistoku do rta Sorinj na sjeverozapadu. Otok Rab od kopna je razdjelio Velebitski kanal. Kopno je najbliže na krajnjem jugoistočnom rtu gdje je udaljeno 2 kilometra. Otok Rab se smjestio između velikog broja malih otočića: Grgur, Goli otok, Dolin, Trstenik, Laganj mali, Laganj veli, Sv. Juraj, Dolfin mali, Dolfin veli

RELJEF :

Neobičnost i ljepota reljefa otoka Raba jest ritam uzvisina, prevlaka i polja.Rapski arhipelag|Lopar.com.hr Uzvisina koja počinje poluotokom Kalifront, spaja se preko plitkoga i niskoga kamporskog polja s nešto većim brežuljcima, koji se protežu od sjeverozapada prema jugoistoku, od Gonara do Kaldanca u Rabu i Banjolu.
Najviši dio Raba jest masiv Kamenjak, čiji je smjer paralelan sa Velebitskim masivom i ima najviši vrh na 408 metara. Obronci Kamenjaka strmo se spuštaju u more Velebitskog kanala, prirodna su brana i zaštita od hladnih sjevernih vjetrova - bure.
Pješčana uvala|Lopar.com.hrObala otoka Raba različito razvedena. Slabo je razvedena sjeveroistočna obala tj. onaj dio masiva Kamenjaka koji se strmo spušta u more. Poluotok Lopar ima brojne plitke pješčane plaže u mnogobrojnim živopisnim uvalama. Osim loparske na otoku se nalaze i dvije veće uvale: Supetarska i Kamporska.
Između rta Kalifront i rta Frkanj proteže se niz lijepih uvala pogodnih za uživanje u ljtovanju. Dalje prema istoku nalaze se uvale Sv. Eufemije, uvala rapske luke, te poznata rapska kupališta Prva, Druga i Treća Padova. Oko otoka Raba nalazi se veliki broj malih otočića i školjića, koji uz brojne uvale, uvalice, zatone i dražice pridonose neodoljivom čaru otoka Raba.

KLIMA :

Otok Rab uživa vrlo povoljnu morsku mediteransku klimu, koja se odlikuje blagom zimom i ugodnim umjerenim ljetom. Za takvu klimu Rab u mnogome zahvaljuje lancu Kamenjak koji ga štiti od hladne bure koja uglavnom puše zimi i u rano proljeće.Karta klime HR|Lopar.com.hr Osim bure s jugoistoka uglavnom u jesen puše topli i vlažni vjetar - jugo, koji redovito donosi kišu. U ljetnim mjesecima preko dana obično puše maestral, ugodni povjetarac koji ublažava ljetnu sparinu. Rab ima godišnje prosječno 91 potpuno vedar dan i spada u najsunčanije krajeve Europe. Ljeti ima samo 9 oblačnih dana. Broj sunčanih sati iznosi prosječno 2,479 godišnje ili 6 sati dnevno. U mjesecu srpnju prosjek je 12 sunčanih sati dnevno. Na otoku padne godišnje oko 1042 mm oborina. Temperatura mora na Rabu je razmjerno visoka, što pogoduje razvoju turizma, jer je kupanje moguće od kjeseca svibnja do kraja listopada. Prosječna godišnja temperatura mora iznosi 15,75 °C. - prosječna temperatura mora od Svibnja do Listopada preko 20° C, zimi 12° - prosječna temperatura zraka u godini: 16,8° C - prosječna temperatura zraka ljeti: 26° C - prosječna temperatura zraka zimi: 8° C

VJETROVI :

Kompas|Lopar.com.hrBura i Jugo su glavni vjetrovi koji pušu na Jadranu. Prevladavaju od Rujna do Svibnja, dok je prevladavajući vjetar ljeti Maestral. Bura je hladan sjeveroistočnjak koji puše od kopna prema moru i sa sobom nosi lijepo vrijeme. Jugo je vlažan jugoistočnjak, popraćen kišom i teškim oblacima i ne započinje odjednom kao Bura, već mu treba od 36-38 sati da se razvije. Maestral je lokalni vjetar koji puše s mora, većinom ljeti. Obično započne puhati oko 10 -11 ujutro, a najveću snagu dostiže oko 2/3 sata popodne stišavajući se u predvečerje sa zalaskom sunca. Prate ga bijeli oblaci. Drugi vjetrovi: Burin, sjeveroistočnjak, puše ljeti s kopna. Tramontana i istočni Levante su blaže verzije Bure.

POVIJEST:

Prve pisane podatke o otoku Rabu nalazimo u djelima antičkih pisaca. Međutim,Rapski spomenik|Lopar.com.hr sasvim je sigurno da je čovjek na Rabu obitavao mnogo prije. Nalazi kasno paleolitskih alata na području Lopara dokazuju da je tu živio paleolitski čovjek o kojem se zna vrio malo.
     Tog paleolitskog pračovjeka smijenili su napredniji neolitskih doseljenika, ali potkraj neolita tu se naseljavaju Liburni, te je realna pretpostavka da u to doba počinju nastajati današnja luka i mjesto Rab..
        Tradicionalne nošnje|Lopar.com.hrNajstariji podaci o Rabu nalaze se u spisima nekoliko grčkih i rimskih geografa. U tim se spisima Rab spominje pod imenom Arba, Arva, Arbia, Arbitana. Podrijetlo tog imena ne može se zasigurno utvrditi, ali je pretpostavka da bi to u prijevodu indoevropskog korijena ARB trebalo značiti mrk, taman, šumovit što je za otok i danas karakteristično.
     Taj su naziv današnji stanovnici, slavenski Hrvati, prilagodili duhu svog jezika i pretvorili ga u Rab.

Zanimljivosti

  • Na Rabu nema zmija otrovnica
  • Rab ima preko 300 vlastitih izvora pitke vode
  • Materijal koji se u prošlosti upotrebljavao za odjeću pomoraca, nosi ime otoka Raba: ARBASIUS
  • Na Rabu je postojala proizvodnja svile
  • Od rapskog kamena rađene su građevine poput npr. rapske, zadarske i šibenske katedrale

Rapski vladari

  • Do 228. stoljeća prije Krista - Liburnija / Ilirija, Grci (Dionizije stariji i Dionizije mlađi)
  • II. stoljeće p.n. ere - Rimljani zauzimaju Rab
  • Od III. stoljeća prije Krista do VI. stoljeća - Rimsko Carstvo,
    Zapadno Rimsko Carstvo (Car Oktavijan August - 27. p.n.e. - daje Gradu status Municipiuma, odnosno status Grada sa samostalnom gradskom upravom)
  • Od 493. do 544. godine - Istočno-Gotska država (Kraljevi Teodorik i Totila)
  • Od 544. godine do IX. stoljeća - Bizant (Vrijeme dolaska Slavena)
  • Od IX. do X. stoljeća - pod upravom hrvatskih knezova, Bizanta i kralja Tomislava
  • Kraj X. stoljeća - Mletačka Republika
  • Početak XI. stoljeća do XII. stoljeća - Hrvatsko kraljevstvo
  • Od XII. stoljeća do XV. stoljeća - česta izmjena vladara (Mleci, Hrvatsko-ugarski kralj Koloman, Kralj Bela III., Ljudevit Anžuvinac, Ladislav Napuljski, Hrvatsko-ugarski kralj Sigismund)
  • Od 1409. do 1797. godine - Mleci
  • Od 1797. do 1815. godine - Napoleon, Ilirska provincija Kraljevine Italije
  • Od 1815. do 1918. godine - Austro-Ugarska Monarhija
  • Od 1918. do 1921. godine - Kraljevina Italija
  • Od travnja 1941. do 1943. godine - fašistička Italija
  • Od 1944. do 1945. godine - Treći Reich
  • Od 1945. do 1990. godine - SFR Jugoslavija
  • Od 1991. godine - Republika Hrvatska.